ey ko noon, hitaande kala eɗen ɓeydoo naywude, golle men ena ɓeydoo
yuɓɓude, balle men ena ɓeydoo muusde keeceeje men sabu ndeereeru yiɗde
ɓamtude Pulaar! Hikka kadi en tawaama nguu ñalngu 3 Juko, nde lowre men,
yuman lowe Fulɓe maandittoo soseede mum! So mi hulaani, mi wiya ndee
hitaande woni ɓurnde mawnude e darnde men, mo wuuri ɓura. Lowre ndee ena
anndaa ko ummini-ɗum: wonde tan fuɗɗoore jimol ƴellitaare, renndo ngoo
wona jaɓoore; jimol regoo, daasoo, wela no njuumri. Banndiraaɓe Fulɓe
eɗen mbiya hannde: Maanditaare yoo lollu, ngati lollii, ndeke lollii...
o Mantu-Laa-Jolii wonii haŋki kadi nokku renndo Fulɓe wonɓe e leydi
Farayse, wayii tan no wayatnoo sabu darnde pelle wuro ngoo ñiiɓde e kala
ko ɓemtata walla mawninta Pulaagu. Caggal saŋkaare gooto e jaale men
hono MBasu Ñaŋ ñalnde 26 Korse to Dakaar, Senegaal, fedde Sehilaaɓe
Daande Leñol (SDL) e fedde Kawtal janngooɓe Pulaar Fulfulde (KJPF)
kawrii ngam yettinde renndo ngoo duwaawu mum'en fayde e ɓesngu MBasu.
Noddaango ngoo saraama e renndo ngoo jonte hade ñalngu nguu, ɓee ko e
Enternet, ɓeya ko e telefon, hay gooto wiyataa tinaani so tawii ko Alla.
Pulaagu.com ne fellitii nelde toon Hooreejo goomu mum hono Ibraahiima
Saar, jayɗo nawori koyɗe ɗiɗi: ngal-ɗoo koyngal ko koyngal juulɗo,
musidɗo jeydaaɗo e renndo, ngala ko koyngal jaayndiaŋke ngam artirande
renndo ngoo ko yiyaa e ko nanaa toon.
abaaru yanii hannde wonde ceerno Mbasu Ñaŋ, gooto e ɓiyɓe Fuuta daraninooɗo pinal e ñeeñal fulɓe, saŋkiima e jamma Dewo 26 Korse sahnga 22:00 to Dakaar. Usumaan Ñaŋ foti wirneede ko ñalnde Mawbaare 28 Korse to Ñanndaan, wuro ɗo o jeyaa, e diiwaan Podoor. Ko e kikiiɗe Aaɓnde (hannde) sahnga 15:00 gooski makko ittetee to Opitaal General mo leygal Grand Yoff. Mbasu Ñaŋ hay mo anndaa ɗum nanii golle mum e darnde mum e pine Fulɓe. Mbasu Ñaŋ jibinaa ko ñalnde 15 Korse 1955 to Ñanndaan, falnde Podoor (Fuuta-Tooro). Ko adii fof omo jeyaa e sosɓe pelle gadiiɗe daranaade naalaŋkaagal e nder Fuuta, gila eɓe ngoni e duɗe farayseere.
awɗo men, ganndo mo mi heɓaani anndude haa suddii leppi leydi hootii to
joom mum waɗii hannde duuɓi ɗiɗi. Miɗo wonndi haa jooni e haame nde
Alla goddiraani gite amen laaɓda nay! Kono haa jooni miɗo haari miijooji
makko toɗɗiiɗi ngonka renndo men, foti ko e dawrugol walla ɓamtaare
ɗemngal pulaar. Kono haa jooni ɗiin fannuuji ɗiɗi ceertaani sabu hannde
ko dawrugol jogii fof haa teeŋti noon e leydi ndi o jeyaa, Muritani. So
Murtuɗo haɓaama e golwole fof haa tampii, woppidii-en e hare, o hollii
hol ko foti huccaneede, hol ko foti wonde ngoƴa garwano e darnde men
ngam yooltude hujjaani men enen Fuutaŋkooɓe fof, kono kadi hujjaaji
Fulɓe fof e kala leñol dewowol Alla ena jokka enɗam! So woodii ko
ndon-ɗen e makko, yo a taw eɗen nganndi ko ɗum woni, ko jidaani tan e
mawninde innde meere meere nde aldaa e darnde e jaati, ngati ɗe ngaldaa e
golle memotooɗe!
aawuuda Gellaay ko ɓiyi Gellaay Aali Faal cawndiiɗo, kono hakkunde makko e Gellaay ko baaba e ɓiyi mum tigi sabo ko Gellaay nehi-mo caggal nde baaba makko ruttii gila omo woni suka. Ngati tiiɗii hakkunde maɓɓe haa innde makko waɗti joftineede e Gellaay Aali Faal, hay so jibinaani-mo ŋaddet! Daawuuda Gellaay ko gooto hohooɓe subalɓe, ganndo maayo ganndo Pekaan. O saŋkiima ñalnde 4 Duujal 2011 to opitaal Nuwaasoot, leydi Muritani, nokku mo o yahnoo safroyaade.
Daawuuda Gellaay ko jimoowo Pekaan ŋanaajo no baaba mum nih. Pekaan ko ciirol conce fulɓe Tooro ngol subalɓe (jogiiɓe gannde maayo etee ena nguuri e awo) keerorii.
ngartii kadi hannde e dingiral pije e ɗemngal pulaar ngam addande renndo ngoo kadi ko ena muusna hoore balɗe! Njaafo-ɗon noon sabu ko gaantude-on welata min, haa teeŋti e gaantirde-on ko ɓamtata ɗemngal men, ko nafata renndo ngoo. Heewɓe e mon ngoowii lofaade e caɗeele jiiñtugol tigille amen. Woɗɓe kadi ko jooni puɗɗii yiyde tigille e pulaar. Kamɓe fof eɓe mbismaa ɗoo e dingiral pulaagu ngam hollude ko ɓe tiiɗɓe koye, ko ɓe ŋelɓe! Kono noon, ahaa, ndee tigilde koy ari oƴƴoo koy! Sanne miɗo summba oo sahaa e miijaade tan no koye mon njogori muusirde e ndee bonnde!
amadu Maalik Gay yaltii aduna ñalnde 28 Duujal 1989 to Njum: ko hannde
waɗi duuɓi 22. Kono so tawii eɗen kaala-mo, eɗen kaalta golle makko e
balle makko haa jooni, waɗi ɗum go Aamadu Maalik Gay ko gooto e adiiɓe
yaltinde pulaar e galleeji, dingire ngam naatnude ngal e ɓamtaare leñol.
O ittii pulaar o waɗti-ɗum njogitaari ɓamtaare, kaɓirgal faggudu,
biɗtirgal gannde e pine sahnga mo hay gooto miijaaki ena wonta ɗemngal
kuutorgal timmungal. O renndinii Fulɓe, o hirjinii ɗum'en yoo paam
nafoore janngo ko yoo ɗemngal neeniwal men ngal winnde, ngal janngee,
ngal huutoree e fannuuji kala!
lhajji Seeku Umaar Taal afo diine men wiy : »yoo neɗɗo hul ko haalaa ».Gila hitaande nde darii ina ñohetenoo wonde Modiboo Sidibee mawɗo jaagorɗe gila e hitaande 2007 ko ko jogori wappaade lefol (demission) ngol nde tawnoo omo tuumaa reerɗude e jappeere nde. Gila ñalnde Alarba 30 lewru maayndu ndu oon kabaaru nattii wonde kolce bamɗi walla Ali nuli e Maamuudu, sabu ko kanko e hoyre makko yaɓɓi koyɗe mum waɗdi heen nehdi tottiti Aamadu Tumaani Tuure ngal ɗoon donngal ngal o roondinoo ko ina tolnoo e duuɓi nayi haa njahdi e naange.
odduwaarnaajo e yimiyanke reggae hakkunde leyɗiijo Alfaa Blondy ganndiraaɗo wonde laɓi ñaari boor haali sunaare mum e no yiyri hannde ngonka leydi mum hannde njooliindi e nder luural politik luggal hakkunde Alasaan Dramaan Wataraa cuɓaaɗo ko ɓooyaani e Loraa Kuduu Bagboo liɓaaɗo mbonngu haki salii ummaade. Fitina o fof e mawnude e leydi he, Alfaa Blondy eeriima mo woni kala haa teeŋti noon e sukaaɓe ɓe nde calotoo ndoolndoolaagu. Ka ɗo haala gaanduɗo e hoyre mum o haali ɗum ko e lowre jaayndiyankoore wootere ina wiyee slateafrique.com. Nde tawnoo ko kewi Kodduwaar ko ina woƴi gooto e men kala ko ɗum saabii kala ko haalaa heen njiɗaten ko yettinde ɗum banndiraaɓe nde tawnoo Kodduwaar ko faawru faggudu faayodinndu e nder leyɗeele Afrik bannge hiirnaange.Alfaa Blondy nde tawnoo ko neɗɗo ganndiraaɗo suusde goonga suuɗaaki e kuɗel, moggaaki e leggel hay sinno tawii e wiyde makko omo huɗee, omo ƴattee.