Hol biy-ɗo jibinannde Farayse tiiɗaaka iwdi mum e pinal mum? Miin deh mi alaa e ɓeen sabu am jokkondirde e maɓɓe no feewi. Hannde, won ko ɓe pewjani renndo Farayse ko meeɗaa yiyeede. Hiirde mawnde ena jogori yuɓɓineede ñalnde Hoore-Biir 4 Morso 2009 sahnga w22 haa salaatu to Bonneuil sur Marne, diiwaan Pari.
Hiirde ndee teddiniraa ko PULAAGU. Welo-welo e sooboyoobo 100% PULAAGU ena jogori weltinde piɗtaali kala arɓe tawtoreede. Ko ndee woni hiirde adannde nde fedde ndee yuɓɓinta, hoto mo luutaa oo jamma.
Naalanke gaaci “pop”Micheal Jackson saŋkiima hanki to Los Angeles California. O yahratnoo ko e duuɓi 50. O jibinanoo ko ñande 29 juko 1958, o ruttii e joomiiko ko e 25 juin 2009 to safrorde UCLA.
Gollodiiɓe makko kollitii o tawaa ko o mo faɗɗii sabu ɓernde dartiinde. O nawanooma safrorde kono o daraaki toon tawa o maayii. Hojomaaji seeɗa caggal nde maayde makko tabiti, rajooji, teleeji Amerik e yoga e aduna oo nduñcii jeewte mum en e ndee maayde peral yurminiinde. Ujunnaaje yimɓe ndentii e yeeso ɗo o sankii ɗo kañu e nokkuuji goɗɗi cemmbolinɗi ngam hollude sunaare mum en. Moosaali bojji e ngamri sunaare heewii hanki e mbeddaaji leydi ndi; wonaa ɓaleeɓe wonaa woɗeeɓe, wonaa rewɓe wonaa worɓe. Micheal wonnoo ko hoodere mo woni kala hay sinno o tuumanooma yiɗde nefde nguru ɓanndu makko wolla ni bon’de e sukaaɓe ɗo ñaawirdu laɓɓini mo, Micheal ndeke ina heddinii e yiɗeede.
Lewlewal -26/06/09 - Leñol am kol to ngonɗaa ? Fulɓe hol to keedɗon ? Keele maayi, tata nana yana ! Hannde ko hannde mo Murtuɗo Joob. Mammadu ummaniiɗo ngam riiwtude humanbinnaagu, majjere…Hannde o ruttiima, o tawoyii toon, Al Hajji Umaar, Ceerno Suleymaani Baal, Yero Dooro Jallo, Mustafaa Booli, Saydu Kan, Faadel Kan,Teen Yuusuf Gey, Jiggo Tapsiir. E oo ñalawma moni kala nana woya, kono jaŋngo ko jaleeɗe keŋ-keŋ lomtotoo. Jooni en polaama, ko enen jaɓɓi koye men. Ngummen, ndaroɗen, golle mbaɗen, “miin” ngoppen. Alaa ko bojji nafata, alaa ko jaleeɗe ɓamtata. Ko golle tan !
Caggal jaltugol Ceerno Murtuo aduna fotde balɗe 23, mi etoo hannde hollirde seeɗa he ko Geno anndini mi he makko fotde duuɓi 20 nanɗe e 9 ganndondiral am en. Nde duttagol ceerno naati noppi ɓesngu mum, heewɓe mugaama haa ndoŋki haalde. Miin noon ko he ɓeen njeyaa mi. Mi jaarii kala dillunooɗo he ndee ustaare nde leñol ngol kala renndi, kadi mi duwiima nde Geno moƴƴinta jaaƴnde makko kaŋko e maayɓe Fulɓe e maayɓe juulɓe kala. Yoo Geno heddu karke maɓɓe he winndere. Ko adii nde njumpaten he maayo ñalaaɗe oo basorɗo, njubben tawo he faayiida innde makko Murtuɗo ndee.
Lewlewal:22/06/09- Boowal laaɗe Madrid ina heewi yiyde jeese kaaɓɗe kono neɗɗo kippaaɗo e leydi, koyɗe mum tonngaaɗe, ɓuƴaaɗe haa tolnii e kine dote, juuɗe mum gojaaɗe e yeeso laɓordi, sogoneeji mum kaɓɓaaɗi no mbaɓɓattu ko buleet. Ñande 16 nduu lewru, talaata ɓennuɗo oo, ko ɗeen golle laamu Madrid golli suka gorko senegaal-naajo gonnooɗo e nawteede leydi mum sabu rafi kaayitaaji. Ko e ndeer boowal laaɗe diwooje ɓe tonngiri mo nih e yeeso jamaanu heddii o mo fitoo no liigu, maa o deeƴi muusalla, kori e ngaanumma.
Haala, kuɗol wolla ciftor hakkille waawaa sifaade ɗee golle so wonaa nde yitere seedanii hoore mum. Won e ɗanniyankooɓe senegaal-naaɓe wonnooɓe e oon nokku pelliti
Lewlewal : Aɗa waawi halande min hol gonɗo Isaa Mbaay Jaari Soh ?
IMJS: Isaa Mbaay Jaari Soh ko suka pullu gaynaako, won e sahaa e ngurndam mum. Isaa noon Alla e mum yiɗde kodde e ñaamde, woppi baali e nayi mum, sefe mum, ngam yuɓinnde yiɗde mum ko faati e ñaañgol. E oon sahaa mi anndaano ma ñalawma ar ha mi woppa rewde e baali mi faya e ñaañgol. Ko ɗuum waɗi gilli am e ñañooru ɓeydii. Nde ɓoynoo paytumi e ñaañgol. Ndeen noon puɗɗii-mi yirlaade e diwaanuuji keewɗi e nder Waalo ; ko e hitaande 1947.
Holi ko mbaawmi haalde e Murtuɗo, ko haalaaka. Walla ko mbaawmi anndude e winndude e Murtuɗo, ko winndaaka, walla ko haalaaka. Ko kaalatmi e makko, ko haalooɓe ɓe fof kaalaani, njaaynaaani. Waɗde maa taw potmi ko deƴƴude, kadi haalde ko haalanoo, tampintu heɗotooɓe, kono ɓeydataa ganndal. Kono tan, mi waawaa waasde jaalde Murtuɗo e waɗde e mum winndannde.
Kadi wiyde moƴƴo ko moƴƴo, ko layde goonga, kono wonaa ko ɓeydanta anndunooɓe moƴƴere moƴƴo, kaalateeɗo o. Ko selli ko, ko Murtuɗo jeyaa ko e maale hare pulaar e yonta muuɗum. Kadi o jeyaa ko e seeɗa e yimɓe jannguɓe ɗemngal farayse faarnoriiɓe haalde Pulaar e yonta makko, tawa tinaani heen ustaare.
Kadi, o daraaki tan e haalde e winndude, kono kadi, o daraniima sarde ɗum e suusnude janŋde e janngin’de ngal ɗemnngal.
So mi wirtiima genaale,
Mi miijoo ɓee kam ceertii e penaale
Kala jooɓinooɗo maa male
Sabu alaa ko yoɓetee so wonaa baɗlee
Aduna oo ina lammi no binegaraa,
Kono battane yimɓe fof ko laakara.
Ndii ɗoo kelmeendi ƴoogaandi e jime Mammadu Sammba Joob, hollirii Mawɗo Murtuɗo ina jooɗtorinoo ndee ñalaande 11 Suyeŋ. Kono ko e dow anndunoode e oo aduna, hare ndimaagu ko kam woni sabaabu goodaangal aadee.
Murtuɗo innde mum duƴƴidta ko e pulaar. Nder e boowal ko suuɗii e ko feeñi, alaa ko dillata e nder Murtuɗo ko luunndii pulaar.
Mammadu Sammba Joob nde jiɗnaaɓe mum kawri e lajal, hollitii neene mum e baaba mum ko pulaar. Tampere lor e lorla pulaar ngonii yahdiiɓe Mawɗo oo haa e wattan foofaandu e nder laamorgo Muritani.
Holi oo Jaambaaro?