o AFP addi kabaaru oo, laana ndiwoowa ka Mauritania Airways, ena jolni 97 neɗɗo e hedorde nde yimɓe njeegomo woppii laawol e boowal diwooje Konaakiri caggal nde ka juurii. Habraama yimɓe ɗiɗo mbarmii heen seeɗa ɗo adan ɗoo? Kono wiyaama barmuɓe ɓee ɓurii ɗoon. Hohooɓe boowal diwooje Konaakiri, Gine, kollitii wonde laana kaa juurii ko e hakkunde juurorde ndee. Ko ndeen nde horii dartaade sabu muumaa mo ka ardi. Ɗum waɗi ko e weetndoogo Njeslaare caggal nde laana kaa rewori Dakaar, ummoraade Nuwaasot
jeñtudi Bakkaaloriyaa hitaande hikke nde yaltii kono Farba Gawlo wullaani e makko, sabu e nder sappo e jeetati ujunere, teemedde nayi, capanɗe jeegom e tati (18.963) almuudo ƴamatnooɗo wakkaade bak ko heen ujunere, teemedde ɗiɗi e sappo e go’ (1 211) almuudo keɓi fartaŋŋe yawtude leeɓol siraaɗi e nguun lofu njanngu ngadanu e nder leydi Gaboo no diidorinoo fof
alnde Aabnde 26 Morso, Nuwaadibinaaɓe piniri ko yiyde "musiiba" bonɗo, mo woowaaka yiyeede. Tawde ko innama aade ina hirsaa haa seeri, ina taƴaa, ina waɗtaa dorƴe-dorƴe, terɗe mum ina caraa e leeɗe wuro ngo. Ko ɓanndu nduu adii yiyteede to leegal Saale, terɗe goɗɗe tawaa to wiyetee "Poor Artisanaal", goɗɗe njiytaaka tawo. O wiyetee ko Ahmed wul Emaana mo duuɓi 70, o wonnoo ko ɗowoowo diwtikintooɓe ( guide touristique ), omo hoɗi e leegal Niimaro ( 1er robinet ).
goppee haa yawaare laaɓa moƴƴaani e baawaaɗo, moƴƴaani kay neh e baawɗo. Ngati nde laaɓata nde tawata baawaaɗo oo maayii, baawɗo oo yooɓiima fiɗtaandu. Holi mo nimsa aranta? Ellee ko ɗuum ari hakkunde fedde wiyeteende Aqmi e faraysenaajo Miseel Sermanoo ( Michel Germaneau).
Caggal nde maslahaa ronkaa, kooninkooɓe muritaninaaɓe mbaɗdi junngo e faandu ko e harallaaɓe arme faraysenaaɓe, pelliti ko yan’de e suñminiiɓe noototooɓe e innde Aqmi, catal Alqaayidaa e nder magareeb, ñande Naasaande Weetndooga, .
apanɗe tato hooreejo Leydi Afriknaajo ina denta e batu mumen 15ɓiire, ñande dewo 25 morso 2010, to Ugannda. Caggal boomaare sowiinde jibinnoonde 76 maayɗo,ñande 11 lewru ndu ngonɗen nduu, e nder wuro laamorgo ngoo Kampalaa, laamu Ugannda jaɓɓiima batu nguu e dow ndeenka mawka. Batu nguu noon jogori udditde dame mum ko e dow faayre mawnde, wonaa tan nii to bannge ndeenka, kono kadi luure mawɗe ina ndooki njuɓɓudi toɗɗiindi eɓɓo tafde Dowlaaji Dentuɗi Afrik, eɓɓo tiiɗngo e Kolonel Kaddaafii.
awnde 16 Morso 2010 min naati Niw York sahnga beetawe. Gila Manhattan haa Brooklyn, alaa ɗo yaɓɓaa saka ɗo tuuta alla e werlaaji e yimɓe heñiiɓe heewde! Niw York noon waɗi ko palle joy: Manhattan, Bronx, Queens, State Island e Brooklyn. Ko e ndeen falnde min jaɓɓaa, min teddinaa, ko e oo nokku koɗo moƴƴaa fooɗti laamu. Brooklyn ɓooyii wonde falnde wellitiinde hade mum yantude e Niw York e hitaande 1898. Millioŋaaji ɗiɗi e feccere neɗɗo ina koɗi e Brooklyn, ko falnde nayaɓere ɓurnde hoɗɗeede e DDA.