Ceerno Siraaji Muhammadu Saydu BAH naatdi aduna ko e darorɗe niiwiire(teemedannde) hesere. Ko e 1900 suppitii to Cikkitte e nder Yirlaaɓe, ndeeɗoo hoodere jamaanu. Baaba makko wiyetee ko ceerno Saydu Alfaa Bah jeyaaɗo to Neere e nder Booseya. Neene makko Hawli Mammadu kañum ko Girlaajo Allah-yiɗi.
Nde baaba makko yahata to Ganngel Sule to Seek Muusaa Kamara nawri mo tawa omo yahra e duuɓi les. Hakkunde makko e ceerno Saydu Alfaa BAH ko enɗam woni ɗoon, sabu Seek Muusaa Kamara ina mooftunoo Sokna Hawwaa Mammadu jiyduɗo e neene mum ceerno Muhammadu Saydu Bah yumma e baaba.
Ko toon e Ganngel Sule Ceerno waɗi jaŋde mum adannde hakkunde Quraana e Sariya haa nde o dañi duuɓi 18 e 1918. O janngi ɗoon nahwu, luqatul aarabiya e Mudhumabiyyu. Ko e ndeen hitaande baaba makko hawri e lajal, o yalti gadanol ɗanngal ganndal. Ngaal ɗanngal nawi mo ko Ngijilon e duɗal Ceerno Yero Baal. O woni ɗoon ko feccere hitaande ceerno Yero Baal ruttii e joomum. Hade ndeen o woniino ɓadtiiɗo ceernaajo oo haa o woni junngo mum ñaamo. E diisnondiral hakkunde sanɗaaji ɓe nanondiri yahde jokkoyde jaŋde to Ciloñ e duɗal Ceerno Hammee Baaba Talla.Ceerno Hammee bismii ɓe ɗoon e dow sarɗiiji jaŋde ɗi lelnunoo.
E 1919, o heɓtinii ɗoo almuudo keeriiɗo mo o ɓadtinnoo hoore makko. Ko e oon o nanngi laawol Tijjaani ko ceerno Hammee kadi yamiri mo dokkugol laawol ngol. Hoolaare hakkunde maɓɓe addanii Ceerno Hammee Baaba Talla ɓamde kala geɗe galle waɗti e junngo makko. Hay butik mo ceerno Tijjaan Woon udditnoo ɗoon ngam wallitde e dewgol laawol jaŋde, ko kaŋko ceerno Muhammadu Saydu halfinaa ɗum, o tottaa kadi gese. Ko ɗoon o joofni e ganndal ngal Fuuta aadorinoo janngude.
Nde o ummii Ciloñ o ruttii Ngijilon o woni ɗoon dumunna ; o ummii ɗoon ko feewde Hoore Foonde o waɗi ɗoon duuɓi ɗiɗi. O ummii ɗoon o waynoyii Ceerno Hammee Baaba Talla ngam yahde to mawniiko ina woyee Ceerno Umar Tuure to Kolda. Ko e 1927 o ummii Hoore Foonde o feewi Koldaa, o rewi Njaareem. O tawii ɗoon Alhajji Aamadu Hammaat e biyeteeɗo Ceerno Ɗaahiiru ɓe mbaɗdi laawol. Ɓe ndewi Gammbi, ɓe peewi Koldaa. Ko toon e galle Ceerno Umar Tuure o hawriti e Ceerno Ahmadu Baro, ɓe ngondii ɗoon balɗe 11.
Ɓe njiytondiri ko e jawahiral ma’aani. E damal ngal ɓe udditnoo :
Aynaani aynaani
Lam yaktuba humaa qalamun
Fi kulli aynin minal aynaani nuunaani
Nuunaani nuunaani
Lam yaktubahumaa humaa qalamun
Fi kulli nunin min nuunaani aynaani.
Ko ɗoon o hesɗitini wirdu. ɓe ceerti ɗoon, oon yooɓni mo yoo yah Madiina Alhajji ko toon geɗal Allah resani mo ngal gasata. Ceerno Baro feewti Kodduwar. Hade makko yahde Madiina Alhajji, Ceerno Aali Caam tawii mo ɗoon e galle Ceerno Umar Tuure ; oon joginoo ko ɓiyiiko. Ceerno Aali Caam holliti mo wonii duuɓi jeeɗiɗi ko ina fadi mo etee ina anndi mo e mbirniindi sabu innirii mo ɓiɗɗo.
Ɓe ummodii ɗoon ɓe njahdi daakaaa Soɓɓulnde e 1927, kaŋko ko toon o adii yiyde dental ngal. Caggal ɗuum o yahi Madiina Alhajji salminoyde ceerno Aali Caam . ko ndeen o humpitii nguurndam Alliyaŋkeejam o suɓii hootde o waynoyoo so o woppitaama, o ara o wonda e Ceerno. O hooti Fuuta. O woni Hoore Foonde lebbi 8 o heɓaanii yamiroore Ceerno Hammee. Ko e 1928 o woppitaa.
E laawol makko, o rewii Sillaa, o rewi Ganngel, o naati diiwaan Ɓunndu oo. Nde o ari Tammba, kaŋko e wondiiɓe makko ɓe peccii e pelle ɗiɗi : ɓee heen ndewoyi Hamdallaahi, kaŋko o reftoyi Koldaa to galle Umar Tuure. Hade makko ruttaade Madiina Alhajji, o winndi ceernaajo oo ɓataake hollirde wonde o artii, o ferani ko Allah e Nulaaɗo mum e Seek Tijjaani, o ferani o kañum.
Ceernaajo oo jaabtii mo, bismaaki mo e nokku oo, kono bismii mo ko e ɓernde mum e nder mum.. Nde o yettii toon ,Alhajji Aali rentini dental mum holliti dental ngal holi kaŋkohalfini mo dental ngal e ɓesngu mum. Oon kalifa Allah wiyaama o hesɗitinii ɗum e lelnde makko wattindiinde ko adii nde omo nootoyoo Joomiiko 5 haaraan 1935. Balɗe 40 caggal birnugol makko, Ceerno feewti Koldaa, felliti siiñtude.
Cosgol Madiina Gunaas
Nde Ceerno Muhammadu Saydu Bah ummii Koldaa ari ko nokku biyeteeɗo Bantaŋ, o waali ɗoon. O feewi Patooto, o tawi ɗoon keyniiko gooto. O ummii ɗoon o ari Ñaamanaani, o feewi Hamdallaahi. Bismii mo ɗoon ko biyeteeɗo Yero Jeynaba, ko oon kadi walliti mo sabu wonnoode ɗum gardiiɗo Kantoŋ.
Eɓe njiiloo nokku jonɗo mo. Ko baañoowo gooto ina wiyee Sammba Baalnde holli mo nokku ina wiyee Gunaasyel. Ɓe njahi to mawɗo wuro ngoo ina wiyee Ceerno Kummba Banaaro, oon bismii ɓe ɗoon. Ko Alarba nayi lewru taaske 1936, na hawri e lewru feeburyee, o yiyi nokku oo o yonaa ɗum. Ñande ɓe njiytata ndee nokku oo, ko ɓe njeeɗiɗo ɓe ngonnoo : Bookar Muusaa Siisoko, Abdullaay Sisoko, Sammba Balnde baañoowo oo, Alfaa Iisaaqa Ñaŋ, Umar Maaña Balnde, Aliw Sare Yero Jamanka e Ahmadu Wana Balnde. Ko ɓee ɗoo o adii juuldude ɗoon takkusaan. O nelani almudɓe makko ɓee :117 galle, 1200 neɗɗo, ɓesnguuji 12, jiyduɓe leñol fof ndenndi leegal. Madiina Gunaas hoɗii.
Ko 1941 ngooroodi Ujmaa Madiina diidaa ; kaan wonnoo ko ɓakkere e huɗo e leɗɗe haa 1955. Jumaa mawka hannde kaa aafaa ko 23 Samwiyee 1970. Ko jiidaani e Madiina Gunaas ceerno Muhammadu Saydu Bah sosii gure 65 Lislaam, heen 51 ko e Senegaal 14 keddiiɗe ɗee ko hakkunde Muritani, Gine, Maali, Gammbi e Gne Bisaawo.
Ɗanle makko diine
1944 ko to Gammbi o yahnoo njillu Lislaam ngadiingu
1945 o yahi to Bajar e nder Gine Bisaawo
1946 o yahi to Pakkaañi
1946 o ruttii Fuuta ɗanngal juutngal hakke lebbi tati rewo e worgo hakkunde Cikkitte e Gannegl
1948 o ruttii Madiina Alhajji gadanol caggal ciiñcugol makko Gunaas, omo yahdi e Ceer,o Ahmadu Baro.
O hajjoyii laabi tati : 1941-1955 e 1973.
Ko nih Ceerno Muhammadu Saydu Bah wuurdunoo e aduna oo haa 10 Juin 1980 o hawri e lajal to Bopp.
Hammee Lih
HELLO AMEN E FACEBOOK - Yantu e yiɗɓe Pulaagu.com to Facebook!
Niiwto ngol-ɗoo dokkol QR ngam yahde to hello Pulaagu e FACEOOK!
Scannez le code QR ci-dessous pour aller sur notre page FACEBOOK!
.::| GIƊO PULAAR - WALLU PULAAGU/ DONATE TO PULAAGU / AIDEZ NOUS! ||::..
Aidez-nous à mieux défendre le Pulaar en faisant un don...Mballee-min e koppore ngam ƴellitde Pulaar...
ON NJAARAAMA FULƁE...
HELLO AMEN E FACEBOOK - Yantu e yiɗɓe Pulaagu.com to Facebook!
Niiwto ngol-ɗoo dokkol QR ngam yahde to hello Pulaagu e FACEOOK!
Scannez le code QR ci-dessous pour aller sur notre page FACEBOOK!
.::| GIƊO PULAAR - WALLU PULAAGU/ DONATE TO PULAAGU / AIDEZ NOUS! ||::..
Aidez-nous à mieux défendre le Pulaar en faisant un don...Mballee-min e koppore ngam ƴellitde Pulaar...
ON NJAARAAMA FULƁE...

|
|
|
Wiɗto woni ganndal tigi...
Ecrit par: Ibraahiima Saar (Membre ) le 28-04-2009 14:30
Miin e hoore am mi dañii fartaŋŋe juulde e gardagol ceerno Mammadu Saydu, oon saha ko mi kurkayel baggel. Baaba am ena waawi seedtaade! Mi anndaano ndeen hol ko o woni ɗo men enen fulɓe, hol ko woni ɗo men eɗen juulɓe, kono jaɓɓungal ngal o jaɓɓaa ngal hay cukalen ena anndi wonaa neɗɗo gaa-e-gaay jaɓɓortee noon ñalnde heen.
Golle makko e balle makko ngaddanii hannde Daakaa wonde kawral diine ɓurngal mawnude e Afrik Bŋ Hirnaange. Kono haa jooni eɗen poti ɓurde tiiɗnaade nde laamuuji e leyɗeele keftinta oo mawɗo perɗo to Fuuta, sosi e Senegaal ko hay gooto meeɗaa sosde haa jibini hannde renndo ɓurngo mawnude e fanlnde men ndee.
Miɗo wiya enen kala yo en ndaro mbele golle makko ena naatnee e defte jaŋngirɗe duɗe laamu ɗee saɓu won ɓe mbaɗaani feccere e ko o woni ko kono ena limtee e jaambareeɓe leydi Senegaal. So ɗum ɓennii, so musidɓe jokkondirɓe e Madiina Gunaas-naaɓe njaŋgii winndannde ndee, miɗo tooro nde ɓe njettinta salminaango am fayde e musidɗo am Jalaali Diini Bah, mo majjondirɓe ɗii duuɓi kala.
Wa salaam.
» Signaler ce commentaire l'administrateur