ohammed Hosnii Mubaaraak wiyanooma cahen tan wi’i alaa kañum muuɗat, nde tawnoo lacciri ndi ko kaangaandi o yaawii ɗeɗɗaade. So en mbelaama nii mbiyen ko joorngol Tunisii ngol sumori keccol makko ngol, sabu gila o jooɗii e jappeere nde ko ina tolnoo e duuɓi capanɗe tuuba ko ngo’ta ko kanko go’to duhii, omo geewoo e dingiral politik Ejipt omo rokka, omo haɗa bi’ɗo suukara ina weli fof fiyee haa Allah bonna ɗum. Gila keneeli waylaare ngutti puɗɗorii leydi Tunisii haa liɓori laamu laamɗo sañɗo hono gorko ina wiyee Sinediin Ben Ali kamɓe laamɓe leyɗeele aarabeeɓe ɓe ko ɓe araaɓe ŋatiwere muusnde, sabu hay go’to e maɓɓe anndaa to laamu mum jogori waɗtinde.
jeñtudi cufal hoyreejo leydi lofu ngadanu mbaɗnoongu ñalnde 31 lewru maayndu ndu ina wayino anndaama nii gila ñalnde 4 lewru ngon-ɗen ndu. Nde tawnoo hay go’to e ƴamooɓe sappo ɓe heɓaani 50% e wiyde hoyreejo goomu cufal ngu, lofu ɗimmu ngu waɗata ko ñalnde 12 lewru Seeɗto arooru ndu, e so tawii laamɗo jaɓii jogori hiwondirde e oon ngar mi ngaraa ko worɓe ɗiɗo hono Mohammadu Isufuu coñɗo 36.06% mo lannda Pnds Tarayya e Seyni Umaru mo lannda Mnsd Nassara kañum ne soñi ko 23.24%.
ijeer diwo go’to ƴamooɓe sappo Allah anndi malaaɗo tiinde jogorɗo humdaneede e oon diwo cafɗo lamɗam. Caggal nde soldateeɓe e gardago Jeneraal Saalu Jiboo polli laamu gorko biyeteeɗo Mammadu Tannjaa ñalnde 18 lewru feebariyee e hitaande maaynde nde ko hannde 31 lewru Samwiyee e hitaande nde ngon-ɗen nde ko ina tolnoo e miliyoŋaaji jeegom, teemedde jeeɗiɗi e capanɗe tati ujunere pawɗe teemedde nayi e capanɗe jeeɗiɗi e ɗiɗi (6.730 472 electeurs) nijeernaajo debbo e gorko noddaa e ko ina tolnoo e ujunnaaje noogaas biro woote yo cuɓo hakkunde ƴamooɓe sappo potɗo ardaade kuccameeje mu’en ɗo e duuɓi joyi garooji so tawii Allah jaɓii.
yowitaade e OMS kam FID (Kawtal hakkunde leyɗe ngam Jabet), ko wappii 12 miliyoŋ afriknaajo ina wondi e Jabet. Ndee limre haa jooni e wiyde maɓɓe ina jogori sowaade ɗoo e duuɓi noogaas garooji. Ko ɓuri haaɓnaade heen kadi, 80% e nder ɓeen wonduɓe e ñawu Jabet, tinaani ñawu nguu e nder ɓalli mumen sabu mumen waasde ƴeewndaade. Ko ɗuum waɗi, Jabet e nder Afrik ko saɗeende mawndu to bannge cellal.
uuti jibintee ko caggal baaba mum! E oo sahaa mo min njettinta oo kabaaru, Rashid Ghanuci, hooreeejo lannda Ennahda, kaɗaaɗo yamiroore dillude e dawrugol Tunisii e laamu Ban Aali, ummiima hannde London, ɗo o moolinoo ɗii duuɓi noogaas kala. Ko AFP (Agence France Presse) hokki kabaaru oo e subaka. Ko ɓiyi makko debbo SUmayya Ghanuci mo o ɗannodtoo habri AFP keborgol makko jolde e ndiwoowa beetawa Dewo ngam ruttaade to Tunisii.
na waayi hono won henndu hesudru wutti e yoga e leyɗeele aarabeeɓe caggal nde Tunisii yanndini Ben Aali, gooto e laamɓe aarabeeɓe cikketenooɗo hay gooto waawaa ɓosnude-ɗum! Gila ñalnde poolgu faamaa ena waawi heɓeede e seppooji filpitaare, seedaama dille conndi e teppe e Alaseri, Jordani, haa yettii Ejipt hannde. Hosnii Mubarak, gonɗo e laamu ko ɓuri hannde duuɓi cappanɗe-tati, waɗtii nande "Mubarak, faa ladde!". Kono mbar Tunisii e Ejipt ko gootum?
o joli e lewru Bowte to Siidi Busiid ko huunde bettunde tigi nde ɗaminanooka e daartol dawrugol Tunisii Alla e no laamɗo janndinaaɗo oo, Ben Aali tamirnoo Tunisiinaaɓe muusde! Gila Ben Aali "lomtii" Habib Burgibaa e hitaande 1988, Alaa ko waylii e ngonka Tunisiinaaɓe e baɗte hakkeeji aadee haa teeŋti e udditaare bannge dawrugol e demokaraasii. Ben Aali jeyanoo ko e ɓurɓe ƴaggude e laamu Burgibaa sabu ko kaŋko halfinanoo jaagorde geɗe nder leydi, ɓurnde huleede e jaagorɗe! Poliis tami mbeddaaji, duɗe jaaɓi haaɗtirde e nokku kala mo yimɓe ndenndata: hay gooto suusaa ɗippude, mi haalaani ñiŋde laamu nguu. Kono ñalnde oo suka wartorii duppere e wuro ena wiyee Siidi Buzid, filñitaare dawi, laamu Ben Aali wuurii, yerɓi, bajal abbii e yaajeende!
PULAAGU.COM ko golle yarlitaare e yiɗde ɓamtude ɗemngal men. Ballal mon ena soklaa nde wonnoo huunde fof ko e jaybaaji amen yaltata. Min mbaawaa waɗde geɗe keewɗe sabu ŋakkere ngalu. Kala balluɗo, walli ko Pulaar, walli ko Fulɓe. On njaaraama!
JOLJOLE FULƁE
Pas d'événements
JELIYAA TOKOSEL (BD en Pulaar)
NEWTO DOKKOL MEN QR
Niiwto ngol-ɗoo dokkol QR ngam yahde to hello Pulaagu e FACEOOK!
Scannez le code QR ci-dessous pour aller sur notre page FACEBOOK!