aayndiyanke loskiyankaagal, Abdul Latiif Kulibali hoyreejo (Dp) jaaynde Gazette mo innde mum lolli e nder Senegaal tawa ɓuri lollinde ɗum ko ñiŋooje mum fayde e Abdullaay Wadda e guwernama mum, suudu ñaawirdu Ndakaaru ñaawii mo ñalnde talaata 16 lewru Jolal ndu ngon-ɗen ndun. Ñaawooɓe ɓeen suudu kappani mo ko lewru kaso mo aldaa e uddeede (sursis) ina wondi e miliyoŋaaji 20 mbuuɗu kaalis seefaa mo o fotata rokkude ɗum Ceerno Usmaan Sih konseyyee Abdullaay Wadda e fannu TIC (technologies de la Communication et de L’information) caggal nde o wiyaa o ñaamii teewu mum ina wuuri e winndannde makko nde o winndunoo e jaaynde nde o ardii ina wiyaa Gazette yaltoore yontere fof laawol go’tol.
uunndiyanke politik laamu Roi Hassan II (ɗimmo) mo Marok, Abrahaam Seerfatii hootii e joom mum ñalnde Alkamiisa 18 lewru Jolal ndu ngon-ɗen ndu to Marakees tawi omo yahra e capanɗe jeetati (84) e nayi ndunngu walla hitaande, caggal nde o yeeyi fiɗtaandu makko o yeeyani ɓiɓɓe maroknaaɓe ko ina abboo e duuɓi sappo e jeeɗiɗi e kasoo (prison) ngam yiɗande ɓiɓɓe maroknaaɓe potal.
anndiraaɓe Fulɓe, waŋngiyaŋkooɓe Pulaagu.com, hannde min ndottani-on ko lahal dimal, timmungal, jogorngal ñamminde piɗtaali mon ko juuti, tuggi hannde. Hol ngal lahal? Ko diɗɗal sukaaɓe men yontaaɓe dadaniiɓe naalaŋkaagal e pinal men; Salli Jaw, mo Bagalammbaa Jaraa Jaasaa (Waalalde) e Haaruuna Joop mo Cilbe e Mbaañ Sammba (MBaañ). Ko ɓee ngoni NGatamaare, ko ɓee ngoni Fuuta ccoyneteeɗo heftinee, ko ɓee ngoni ganni. Fartaŋŋe mawɗo min keɓi hannde so yeewtidde e maɓɓe kamɓe NGatamaare tawa ko kunuɗe maɓɓe, noppi amen. Ngati min cimmaaki ngal jeewtital ngal min ngari waɗande on jooɓaari aduna, njooɓaari ɓamtaare e weltinde ɓernɗe. Banndiraaɓe Fulɓe konngol e yeeso NGatamaare!
ila ñalnde Allah addi Abdullaay Wadda e jappeere nde e hitaande 2000, ñalnde fof kese makko ko ko kaɗi kiiɗɗe makko haaleede alla e laana makko ka rummbude. Kala duñaaɗo e nder Senegaal ko e makko heewi dinkaade, hannde kadi ko ñeeñiyanke hakkunde leyɗiijo hono Usmaan Soh wiyi o wujjii miijo mum e baabayaagal (paternite) monument de la Renaissance Africaine darnaaɗo Senegaal sara boowal laaɗe diwooje Leopold Sedaar Senghor.
Hakkunde lofu ngadanu toɗɗe laamɗoyaŋkooje Gine e jooni, ɓurii lebbi nay! Ngati yimɓe fof kaaɓii e padgol njaltudi ndii. Goomu toppitiingu ndeenka toɗɗe laamɗoyaŋkooje Gine, CENI, habrii e bayyinaango saaktaango e yaltungo e subaka 15 Jolal. Fitinaaji kuɓɓii e nder Konaakiri caggal nde Alfaa Konnde wiyi foolii hade nih njaltudi bayyineede! Hareeji mbiyaama mbaɗii hannde e nder Konaakiri, ngati kulhuli e faayre ɓeydiima nde sahaa mo njaltudi bayyintee oo woni e ɓadaade. Hol to Gine fayi? Hol to Gine hucci?
ofu ɗiɗaɓuru toɗɗe laamɗoyaŋkooje Gine yuɓɓinaama ñalnde 7 Jolal e deeƴre e teeyre e nder denndanngal biroojo leydi ndii e caggal leydi. Diiwtal logu nguu ena faaynunoo heeɓe mbar toɗɗe ɗee ena njogori wuftande Ginenaaɓe jam walla maa leydi ndii yantu e fitina hakkunde wonndiiɓe Sellu Dalein Jallo e ɓe Alfaa Konnde. Kono Alla waɗanii Gine sutura mo Afrik fof weltii e mum sabu deeƴre Gine ko deeƴre Afrik no diidorii.
awɗi ndimaagu kadi tunngii, bawɗi Daande leñol tunngitii e nder wuro laamorgo Gabon Wuddu Leydi! Oo kikiiɗe hannde nattii wonde buleet e Liberwiil, laamorgo leydi Gaboo; wonaa tan nii to bannge ndiyam toɓo njippi ɗam, njokki ɗam e jippaade e oo kikiiɗe, kono kadi to bannge njuɓɓudi ummanaandi ndii.
Gabon, no yimatnooɓe men njimratnoo nii: Gabon wuddu leydi ko ɗoo diidol peccol leydi (ekuwaateer) feccitii, ɗo ngulɓuuɓdi hakindiindi woni 26,9 T°, ko nokku toɓo duumiingo maa mbiyaa ñande kala ko ko toɓata; toɓo ngoo ina hiisee e 1755 mm ndiyam hitaande kala. Ko ɗuum waɗi, o kikiiɗe so toɓo ronkaama yoo darto, ɗuum ina mbaawi wiyde ina woowtaa. Holi ko hirndanaa e oo kikiiɗe? Holi ndii njuɓɓudi tijjaani e oo jamma?
PULAAGU.COM ko golle yarlitaare e yiɗde ɓamtude ɗemngal men. Ballal mon ena soklaa nde wonnoo huunde fof ko e jaybaaji amen yaltata. Min mbaawaa waɗde geɗe keewɗe sabu ŋakkere ngalu. Kala balluɗo, walli ko Pulaar, walli ko Fulɓe. On njaaraama!
JOLJOLE FULƁE
Pas d'événements
JELIYAA TOKOSEL (BD en Pulaar)
NEWTO DOKKOL MEN QR
Niiwto ngol-ɗoo dokkol QR ngam yahde to hello Pulaagu e FACEOOK!
Scannez le code QR ci-dessous pour aller sur notre page FACEBOOK!