 Bokanndee Baɗtanal fuku kawgal Ngenndiiji Afrik (CAN 2008) ko hartotoove njeyi sabu hannde Afrik ena jogii ŋanaaji fettooɓe to leyɗeele Orop. Wiyi noon ko Fransuwaa Bokanndee, gooto e fettannooɓe lolluɓe e diɗɗal Senegaal e duuɓi ɓennuɗi ɗii. O wiyi fettooɓe mawɓe hono Drogbaa, Dindaaan (Kodduwaar), Etoo (Kameruun) e Ñaŋ (Senegaal) ena njogori yaltine fuku toownɗo sabu hannde ko kamɓe njirwinta fuku e diɗɗe Orop. Ɗym waɗi, e wiyde Bokanndee, ma ɓe kollu no tolno fuku e Afrik ñellitorii ɗii duuɓi.
Bokanndee ena heppi hannde nde diɗɗe mawɗe bayɗe hono Kameruun, Niseriyaa, Tinisiy walla Ejipt e Senegaal njippotoo e diŋiral ngal, kollira hannde fuku Afrik yahrii yeeso fota. Ko goonga so en njuurniima hannde fuku Orop, yontaaɓe mum ko Etoo en, Mamadu Ñaŋ en, Dijer Drogbaa en. Kala nde kawre mbaɗi e diɗɗe maɓɓe, nanete gooto e maɓɓe duppii caccugol (natnii ngaari). Ko kamɓe njirwini fuku e Orop, yantude e yontaaɓe woɗɓe ummiiɓe Beresiil e Orop. So ɓiɓɓe Afrik ngartii hannde ena pooɗondira Karaŋ duunde men, ena haani ɓe kollira karallaagal maɓɓe haa ɓerɗe men ɗee njerɓa kadi; ɓe cokka baluuji e lajal ngal haa gulaali men kadi ceeka ladde. Min anndaa onon, kono miin, miɗo rippa Alla e heppude yoo pooɓne ɗee kurmu. Mo waawaa kala yoo abbo dow! Kuɗol Ibraahiima SAAR 
|
|
|
Commentaires utilisateurs  |
|
Evaluation utilisateurs
(0 vote)
|
|
Ajouter votre commentaire
|